Gilbert Keith Chesterton

Gilbert Keith Chesterton (Campden Hill, 29. svibnja 1874. – London, 14. lipnja 1936.), engleski književnik, pjesnik, romanopisac, esejist, pisac kratkih priča, filozof, kolumnist, dramatičar, novinar, govornik, književni i likovni kritičar, biograf i kršćanski apologet, književnik katoličke obnove. Chestertona su nazivali "princem paradoksa" i "apostolom zdravog razuma". Jedan je od rijetkih kršćanskih mislilaca kojemu se podjednako dive liberalni i konzervativni kršćani, a i mnogi nekršćani. Chestertonovi osobni teološki i politički stavovi bili su prerafinirani da bi se mogli jednostavno ocijeniti "liberalnima" ili "konzervativnima". Za paradoks je govorio da je istina okrenuta naglavačke, da bi tako bolje privukla pozornost. Svojim osebujnim načinom pisanja suprotstavljao se svim strujanjima koja su obilježila 20. stoljeće, materijalizmu, znanstvenom determinizmu, moralnomu relativizmu i agnosticizmu. Poznatim ogledom »Eugenika i ina zla« napao je tada vrlo popularne i prihvaćene ideje eugenike.

Osnovano je smatrati da pripada uskome krugu najvećih književnika 20. stoljeća. God 1935. predložen je za Nobelovu nagradu za književnost, ali upravo te godine jedini put u povijesti dotična nije dodijeljena, ne računajući godine svjetskih ratova. Razlozi nedodjele ostali su nepoznati. Vodio je rasprave s mnogim proslavljenim intelektualcima svoga vremena, Georgeom Bernardom Shawom, H. G. Wellsom, Bertrandom Russellom, Clarenceom Darrowom i inima. Da je uživao poštovanje i ugled među kolegama svjedoči što ga je Shaw nazvao »kolosalnim genijem«.

Pojačano zanimanje za Chestertona pobudio je Jorge Luis Borges, koji ga je često uspoređivao s Edgarom Allanom Poeom. Držao je da je Chesterton bolje pisao od Poea, premda ne i bolje priče; za njega je Poe pisao čisto fantastične priče, dok je Chesterton pisao priče koje su katkad fantastične, ali uvijek s detektivskim raspletom.

Mnogi su pape cijenili Chestertona, među kojima Benedikt XVI., još dok nije bio papa, često ga je citirao, a papa Franjo još dok je bio nadbiskup Buenos Airesa, dao je Jorge Mario Bergoglio svoj blagoslov na molitvu za proglašenje Chestertona blaženim. Jedan od najvećih tomista 20. stoljeća Étienne Gilson za Chestertonovo ''Pravovjerje'' kaže da je "najbolje apologetsko djelo dvadesetoga stoljeća". Institut za vjeru i kulturu Sveučilišta Seton Hall u New Jerseyu nosi njegovo ime te izdaje znanstveni časopis ''The Chesterton Review''. Omogućuje Wikipedia