Blaise Pascal

mini|desno|250px|Pascalov portret.

mini|desno|250px|Presjeci stošca ravninom mogu biti krug, elipsa, parabola ili [[hiperbola (krivulja)|hiperbola.]]

mini|desno|250px|Pascalina je bila prvi [[Računalo|računalni stroj u povijesti.]]

mini|desno|250px|Pokus koji je osmislio i izvršio Blaise Pascal 1646., a prikazuje djelovanje [[Pascalov zakon|Pascalovog zakona.]]

mini|desno|250px|Način rada [[Hidraulička preša|hidrauličke preše.]]

mini|desno|250px|[[Binomni poučak|Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega.]]

mini|desno|250px| ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju.

Blaise Pascal (Clermont-Ferrand, 19. lipnja 1623. – Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski polihistor. Bio je filozof, matematičar, fizičar, pisac i izumitelj (za ono vrijeme genijalni izum prvog računalnog stroja). Godine 1647. započeo je mjerenja tlaka u atmosferi i otkrio da se s visinom tlak snizuje, te zaključio da iznad atmosfere postoji vakuum. U pokusima provedenima u Parizu rabio je barometar s vodenim stupcem (1647. – 1648.). Utvrdio je da tlak zraka ovisi o temperaturi i vlazi i time postavio svojevrsne temelje meteorologije. Proučavao je hidrostatiku i tlaka u tekućinama (Pascalov zakon). Zasnovao je teoriju vjerojatnosti proučavajući igre na sreću, u geometriji je prije Gottfrieda Leibniza izveo prvo parcijalno integriranje (1659.), bavio se teorijom brojeva, infinitezimalnim računom i drugime. Osim jedinice za tlak, po njemu je nazvan i binomni poučak – Pascalov trokut.

U svojem djelu ''Pisma provincijalcu'' brani moralnu rigoroznost francuskih jansenista i napada jezuitske teologe zbog – kako su on i drugi jansenisti sagledavali – jezuitske popustljivosti na području moralne teologije; također je napao pokušaj Isusovaca da u Kini prilagode katoličku liturgiju kineskoj kulturnoj tradiciji. Tim je literarnim djelom, koje je brzo steklo popularnost, utjecao na kasnije ukidanje jezuitskog reda u Francuskoj 1764. godine.

U nizu svojih djela naglašava kako tek na području osjećaja nestaju granice između sumnje i sigurnosti koje muče racionalnog čovjeka. Njegov izvanredan matematički talent dolazi do izražaja u njegovoj 16. godini, kada je napisao svoje djelo o čunosječnicama, u kojemu je postavio svoj teorem šesterovrhu (''Pascalov teorem''). Konstruirao je stroj za zbrajanje, otkrio opće pravilo djeljivosti cijelih brojeva. Kao fizičar istraživao je tlak plinova i tekućina. Otkrio je da tlak zraka ovisi o temperaturi i vlazi i time udario temelje meteorologiji. Omogućuje Wikipedia